Svami Vivekananda (3) – Zašto se ne slažemo

Zašto se ne slažemo je Vivekanandino drugo obraćanje Svetskom parlamentu religija. 15. septembar 1893. Ispričaću vam jednu malu priču. Čuli ste rečitog govornika koji je upravo završio kako kaže: „Hajde da prestanemo da se međusobno vređamo“, koji je veoma tužan zbog neprestanog, velikog neslaganja. Ali ja mislim da bih vam trebao ispričati priču koja...

Svami Vivekananda (2) – veoma kratka biografija

Svami Vivekananda, rođen kao Narendranat Data 1863. godine u Kalkuti, bio je istaknuti hinduistički monah, filozof i duhovni vođa koji je odigrao ključnu ulogu u širenju vedantske filozofije i joge na Zapadu. Njegova majka, Bubanesvari Devi, bila je pobožna domaćica, dok je otac, Višvanat Data, radio kao advokat na Visokom sudu u Kalkuti. Od...

Svami Vivekananda (1) – Odgovor na dobrodošlicu

Dobar dan narode i dobrodošli! Ovo je prvi u seriji od šest tekstova u kojima sam preveo pionirski i vizionarski govor Svami Vivekanande, održan u septembru 1893 godine, na Svetskom parlamentu religija u Čikagu. Da dobro ste pročitali, reč je o kraju XIX veka. Smatra se da je ovaj govor otvorio vrata dolasku ne...

Kantov odgovor na pitanje: ŠTA JE PROSVETITELJSTVO?

Prevod teksta objavljujem 22. aprila 2024, povodom 300 godina od rođenja Imanuela Kanta (1724 – 1804). Tekst pod nazivom „Odgovor na pitanje: Šta je prosvetiteljstvo?“ je inače prvi put objavljen u decembarskom izdanju „Berlinskog mesečnika“ 1784. godine (S. 481-494). Ovaj Kantov rad je jedan od kamena temeljaca Minimal joga škole. Osnova mog prevoda je...

Participacija, odnosno zašto i kako da učestvujete u rešavanju društvenih problema!

Naša društvenost je jedan od preduslova da preživimo kao vrsta. Ona je naša nasušna, evolutivna potreba. Rezultat nagona za životom. Doduše, društvene grupe danas izgledaju dramatično drugačije nego onomad. U međuvremenu smo oformili (a mnoge su i propale) carevine, kraljevine, sultanate, nacije, države, organizacije, komšiluke, timove… I naravno, ništa od toga ne funkcioniše uvek...

3. Kritičko mišljenje za jogine i jogiće treći deo: devet intelektualnih normi

Ovo je treći od četiri teksta u serijalu. Preporučujem da počnete od prvog, evo linka: << PRVI DEO: DEFINICIJA I PROBLEM EGOCENTRIČNOG MIŠLJENJA Devet intelektualnih normi Univerzalne intelektualne norme su standardi koje primenjujemo kod procene kvaliteta određenog mišljenja, ideje, problema, situacije itd. Da bi smo mogli kritički razmišljati potrebno je da poznajemo i poštujemo...

4. Kritičko mišljenje za jogine i jogiće četvrti deo: osam intelektualnih vrlina

Ovo je četvrti od četiri teksta u serijalu. Preporučujem da počnete od prvog, evo linka: << PRVI DEO: DEFINICIJA I PROBLEM EGOCENTRIČNOG MIŠLJENJA Osam intelektualnih vrlina Osam vrlina intelektualne razmene koje bi trebalo da osnažujemo su skromnost, hrabrost, saosećajnost, nezavisnost, iskrenost, upornost, poverenje u razum i logiku i pravednost....

Šta je joga? Moja perspektiva

Odgovor na pitanje šta je joga je i lak i težak. Lak je kada odlučiš da se držiš činjenica, odnosno kada odustaneš od mistifikacija i suvišnih narativa. Težak je kada kreneš u potragu i shvatiš da je danas dostupno toliko, najblaže rečeno, neproverenih informacija, da ti je potrebno više vremena za probrati šta ćeš...

Scroll to top