Dobro došli na Patandjali – Joga sutre – Savremeno čitanje – BLOG. Pred vama je moje razumevanje Patandjalijevih iskaza, obojeno ličnim iskustvom, znanjima, obrazovanjem, razmišljanjima… Dakle, jedno sekularno, minimalističko, savremeno čitanje koje se istovremeno najviše oslanja na vašu moć poimanja, jer niko joga sutre ne može razumeti umesto, niti bolje od vas.
Članci na ovoj stranici su poređani sukcesivno, prema sadržaju knjige. Sa tim u vezi je možda i problematično govorito o ovom pisanju kao o blogu, ali u nedostatku pametnijeg rešenja ostavićemo to tako. Na kraju svakog teskta nalazi se link ka prethodnom i idućem članku. Ono što trenutno fali su sižei posebnih poglavlja, ali i to će vremenom doći. Hvala na strpljenju.
Knjiga, odnosno blog i podkast koji se baziraju na knjizi, je nastala metodom uporedne analize sadržaja preko 150 prevoda sa nemačkog, engleskog i sanskritskog jezika. Sva odgovornost za moguće greške je samo i isključivo moja.
Uživajte u čitanju i ostajte zdravo!
Patanđali – Joga sutre | Savremeno čitanje – Uvod i dobrodošlica
Dobar dan i dobrodošli na moju interpretaciju Joga sutri. Uvreženo je mišljenje da je Joga sutre napisao Patanđali. Međutim, mnogo je verovatnij scenario po kojem je najveći deo sakupio, a jedan mali deo sam napisao. Originalni tekst nije sačuvan i nama su danas dostupni samo komentari, prevodi, interpretacije, komentari na interpretacije, kao i komentari na…>> čitaj dalje…→
Patanđali, šta je joga? | 1.1 – 1.4 |
1.1 Ovde započinjemo učenje o jogi. 1.2 Joga je smirivanje tokova misli . 1.3 Tako upoznajemo svoju pravu prirodu. 1.4 U suprotnom se poistovećujemo sa mislima. Patanđali, šta je joga? – Joga sutre 1.1 – 1.4 Patanđali, šta je joga? je interpretacija četiri sutre – rečenice, iskaza, „aforizma” – kojima naš komšija Patanđali započinje Joga…>> čitaj dalje…→
Pet vrsta misli – Joga sutre 1.5 – 1.11
1.5 Pet je vrsta misli, mogu nam biti korisne ili beskorisne. 1.6 To su: tačna znanja, zablude, predstave, snovi i sećanja. 1.7 Do tačnih znanja dolazimo direktnim iskustvom, ispravnim zaključivanjem i proučavanjem postojećih znanja. 1.8 Zablude nisu utemeljene u stvarnosti. 1.9 Predstave se temelje samo na rečima, a ne na stvarnosti. 1.10 Snovi su deo…>> čitaj dalje…→
Vežbom i nevezivanjem smirujemo um – 1.12 – 1.16
1.12 Tokove misli smirujemo vežbom i nevezanošću. 1.13 Vežba je aktivan rad na smirivanju tokova misli. 1.14 Dugotrajno i posvećeno vežbanje daje stabilnost. 1.15 Nevezanost je pobeda nad željom za čulnim zadovoljstvima. 1.16 Vrhunska nevezanost je potpuna pobeda nad čulnim, spoznajom razlike između materijalnog i nematerijalnog. Vežbom i nevezivanjem smirujemo um | 1.12 – 1.16…>> čitaj dalje…→
Razni su putevi ka mirnom umu | 1.17 – 1.22 |
1.17 Promišljanje, zaključivanje, spoznaja i samospoznaja vode svesnom smirivanju tokova misli. 1.18 Kada je um miran, ostaju samo podsvesni utisci. 1.19 Miran um je u vezi sa svetom oko nas, i za materijaliste i za one u potrazi za duhovnim. 1.20 Mirnom umu vode i vera, hrabrost, upamćeno, usredsređenosti i mudrost. 1.21 Miran um je…>> čitaj dalje…→
Put vere i poverenja – Joga sutre 1.23 – 1.29
1.23 Um se umiruje predavanjem Apsolutnom.2 1.24 Apsolutno je drugačije od svega, ne dotiču ga smetnje, namere, postupci niti posledice. 1.25 Ono je neprikosnoveni izvor sveznanja. 1.26 Nedodirnuto je vremenom i učitelj je svih učitelja. 1.27 Znak mu je zvuk sloga OM. 1.28 Ponavljanjem ovog sloga Apsolutno se manifestuje. 1.29 Tako se usmeravaju tokovi misli…>> čitaj dalje…→
Prepreke na putu – Joga sutre 1.30 – 1.32
1.30 Smetnje mirnom umu su: bolest, malaksalost, sumnjičavost, bezobzirnost, lenjost, rastresenost, pogrešno gledište, nepostojanost i nestabilnost. 1.31 Prate ih patnja, potištenost, nemir i nestabilno disanje. 1.32 Smetnje otklanjamo vežbajući fokus na jedan princip Prepreke na putu | 1.30 – 1.32 | Ka mirnom umu, a zatim i spoznaji, samorealizaciji… očekuju nas razne prepreke na putu…>> čitaj dalje…→
Ostali putevi ka mirnom umu – Joga sutre 1.33 – 1.40
1.33 Principi su: ljubaznost, saosećajnost, radost i ravnodušnost prema dobru i zlu, prema dobitku i gubitku, kao i: 1.34 Osvešćivanje izdaha i zadržavanja daha. 1.35 Usmeravanje cele pažnje na jedan čulni objekat. 1.36 Negovanje blistavog mira, slobodnog od patnje. 1.37 Nevezivanje za čulne želje. 1.38 Razmišljanje o snovima. 1.39 Meditacija na objekat po želji. 1.40…>> čitaj dalje…→
Miran um i usredsređenost | 1.41 – 1.51 |
1.41 Miran um je čist kao kristal i jasno razlikuje posmatrača, posmatranje i posmatrano. 1.42 Misli koje prožimaju um donose uvid na osnovu predznanja o značenju reči. 1.43 Jedino uvid bez predznanja donose spoznaju prave prirode posmatranog. 1.44 I promišljanja i uvid funkcionišu isto za spoznaju suptilnih objekata. 1.45 Isto važi čak i za najsuptilnije….>> čitaj dalje…→
Joga sutre, drugo poglavlje: metod i praksa
〈〈… I. Poglavlje – Miran um i usredsređenost | 1.41 – 1.51 | II. Poglavlje – Kako i zašto vežbamo jogu | 2.1 – 2.2 |…〉〉
Kako i zašto vežbamo jogu | 2.1 – 2.2 |
2.1 Samodisciplina, proučavanje postojećih znanja i poverenje u Apsolutno su jogijske aktivnosti. 2.2 One otklanjanjaju patnje na putu ka usredsređenosti. Kako i zašto vežbamo jogu | 2.1 – 2.2 | Ovde počinje drugo poglavlje Joga sutri, u kojem je metod glavna tema. U ovom drugom poglavlju Patandjali nam predstavlja različite jogijske aktivnosti, odnosno načine na…>> čitaj dalje…→
Smetnje na putu i kako ih otkloniti | 2.3 – 2.13 |
2.3 Neznanje, samoživost, žudnja, odbojnost i čežnja za životom pet su patnji. 2.4 Neznanje je koren svih ostalih, bez obzira jesu li skrivene, tek u začetku, u razvoju ili su potpuno razvijene. 2.5 Neznanje je pogrešno shvatanje prolaznog za stalno, nečistoće za čistoću, bola za zadovoljstvo, sebe za meru sveta. 2.6 Samoživost vodi poistovećivanju sa…>> čitaj dalje…→
Patnja | 2.14 – 2.16 |
2.14 Život je manje ili više bolan, u zavisnosti od dobrih ili loših namera. 2.15 Mudrima, sve je patnja; promena i strah od nje, spoznaja i strah od nje, kako u mislima, tako i u stvarnosti. 2.16 Ipak, patnja se može ublažiti. Patnja | 2.14 – 2.16 | Kao i u prethodnoj celini, ni ovde…>> čitaj dalje…→
Posmatrač posmatra posmatrano | 2.17 – 2.27 |
2.17 Poistovećivanje posmatrača sa posmatranim izvor je patnje i može se prekinuti. 2.18 Materijalni svet, dostupan čulima, vodi iskušenju ili oslobođenju. 2.19 Materijalnost mu je fina ili gruba, manje ili više specifična. 2.20 Čak i kada je čistog uma, posmatrač posmatra svet kroz usvojena znanja. 2.21 Svrha posmatranog postoji samo za posmatrača. 2.22 Nakon što…>> čitaj dalje…→
Osam krakova joge | 2.28 – 2.29 |
2.28 Praktikovanje aspekata joge uklanja nejasnoće i razvija umeće razlikovanja. 2.29 Aspekata je osam: opšta i lična pravila, položaj tela, kontrola daha, kontrola čula, koncentracija, meditacija i usredsređenost. Osam krakova joge | 2.28 – 2.29 | su različiti aspekti joge Osam krakova joge su najpopularniji, već milion puta prežvakani, deo joga sutri. Da, vrlo je…>> čitaj dalje…→
Jame i nijame kao pravila | 2.30 – 2.34 |
2.30 Opšta pravila su nenasilje, istinoljublje, poštenje, suzdržavanje i nepotkupljivost. 2.31 Ona čine Veliki zavet i važe bez obzira na status, mesto, vreme i okolnosti. 2.32 Lična pravila su čistoća, skromnost, samodisciplina, proučavanje znanja i poverenje u Apsolutno. 2.33 Kada nam se ispreče loše namere, negujemo suprotne. 2.34 Zle namere i nasilje, planirane ili učinjene,…>> čitaj dalje…→
Jame – pravila, suzdržavanja | 2.35 – 2.39 |
2.35 Neprijateljstva nestaju pred utemeljenima u nenasilju. 2.36 Istinoljubivima su svi postupci plodonosni. 2.37 Poštenima su sva blaga dostupna. 2.38 Suzdržanost donosi junačku snagu. 2.39 Nepotkupljivima je jasna svrha rođenja. Jame – pravila, suzdržavanja | 2.35 – 2.39 | Jame – opšta pravila, to jest suzdržavanja, a neki ih prevode i kao zapovesti, su pet…>> čitaj dalje…→
Nijame, načela, preporuke | 2.40 – 2.45 |
2.40 Čistoća smanjuje potrebu za čulnim zadovoljstvima i telesnim kontaktom s drugima. 2.41 Ona vodi unutrašnjem zadovoljstvu, boljoj pažnji, kontroli čula i samospoznaji. 2.42 Skromnost vodi neizmernoj radosti. 2.43 Samodisciplina uklanja nečistoće i donosi savršenstvo telu i čulima. 2.44 Proučavanje spisa povezuje sa Apsolutnim. 2.45 Predanost Apsolutnom vodi savršenoj usredsređenosti. Nijame, načela, preporuke | 2.40…>> čitaj dalje…→
Položaj tela, odnosno asana | 2.46 – 2.48 |
2.46 Položaj tela stabilan je i udoban, 2.47 Opušta napetosti i donosi prihvatanje beskraja. 2.48 Jača otpor prema suprotnostima. Položaj tela, odnosno asana | 2.46 – 2.48 | Od polovine dvadesetog veka na ovamo, položaj tela, odnosno asana uspeva da se etablira kao sinonim za jogu. Iako je to uz brojne druge faktore donelo jogi…>> čitaj dalje…→
Pranajama ili disanje u jogi | 2.49 – 2.53 |
2.49 Nakon toga kontrolišemo udah i zadržavanje daha. 2.50 Plitak il’ dubok, kod izdaha, udaha il’ zadržavanja, dah određuju mesto, vreme i broj. 2.51 Četvrta dimenzija daha nadilazi granice udaha, izdaha i zadržavanja. 2.52 Tako se uklanja pokrov sa svetlosti znanja, 2.53 i um se priprema za koncentraciju. Disanje u jogi | 2.49 – 2.53…>> čitaj dalje…→
Kontrola čula – pratjahara | 2.54 – 2.55 |
2.54 Kontrola čula odvaja um od spoljnog sveta. 2.55 Tako se upravlja čulima. Ovde je kraj drugom poglavlju Joga sutri. Kontrola čula – pratjahara | 2.54 – 2.55 | Kontrola čula – pratjahara, peti aspekt joge, je treća i poslednja stanica na delu puta na kojem se bavimo čovekom kao telesnim bićem. Kao i kod…>> čitaj dalje…→
3. Treće poglavlje: Vanserijske sposobnosti
〈〈…Kontrola čula – pratjahara | 2.54 – 2.55 | Koncentracija, meditacija, usredsređenost | 3.1 – 3.8 |…〉〉
Koncentracija, meditacija, usredsređenost | 3.1 – 3.8 |
3.1 Usmeravanje misli u jednom pravcu je koncentracija. 3.2 Zadržavanje misli na jednom mestu je meditacija. 3.3 Kada se misli sjedine sa mestom, to je usredsređenost. 3.4 Sve troje zajedno čine vrhunsku veštinu. 3.5 Ona donosi suštinsku spoznaju. 3.6 Dostižemo je postupno. 3.7 Ova tri aspekta razlikuju se od prethodnih i centralni su. 3.8 Ipak,…>> čitaj dalje…→
Promene toka misli i svesti | 3.9 – 3.15 |
3.9 Mirni i nemirni tokovi misli su naizmenični, prožimaju se i bore za prevlast. Miran um nastupa kada mirni tokovi nadvladaju. 3.10 Što su mirni tokovi duži i stabilniji, i um je mirniji i stabilniji. 3.11 Usmeravanje misli na jedan objekt je početak niza promena koje vode usredsređenosti. 3.12 Prožimanje usmerenog toka misli i usredsređesnosti,…>> čitaj dalje…→
Vrhunska veština i šta nam donosi | 3.16 – 3.34 |
3.16 Vrhunskom veštinom niza promena upoznaju se prošlost i budućnost. 3.17 Poistovećivanje reči, stvari i ideja donosi zbrku, dok vrhunska veština vodi raspoznavanju svih glasova života. 3.18 Direktnim uvidom u podsvest upoznaju se prošli životi. 3.19 Svest drugih razumemo preko njihovih ideja, 3.20 Ali im misli ne možemo čitati, one ostaju nedostupne. 3.21 Vrhunskom veštinom…>> čitaj dalje…→
Čulno, umno, telesno | 3.35 – 3.49 |
3.35 Čulno iskustvo ne poznaje suštinsku razliku između zavisne materije i nezavisnog duha. Vrhunska veština vodi toj spoznaji. 3.36 Ona značajno poboljšava čula sluha, dodira, vida, ukusa i mirisa, 3.37 To nam olakšava čulni život, ali otežava usredsređenost. 3.38 Oslobođeni okova telesnosti i svesni pokretljivosti uma, možemo iskusiti bestelesnost tokova misli. 3.39 Kontrolom izdaha izdižemo…>> čitaj dalje…→
Održavanje vrhunske veštine | 3.50 – 3.55 |
3.50 Nevezivanje čak i za ovakve moći, uništava korene svih nečistoća i oslobađa. 3.51 Čak i kada dosegnemo te visine, ne treba se poneti uspehom, inače se vraćamo na neželjeno stanje. 3.52 Vrhunska veština razlikovanja svakog trenutka i njihovog niza donosi uvid. 3.53 Uvid donosi i znanje o razlikama u vrsti, osobinama i pozicijama koje…>> čitaj dalje…→
Joga sutre – 4. poglavlje: Oslobođenje
Četvrto poglavlje „Oslobođenje”, ili „Sloboda” ko više voli, počinje listom dodatnih načina koji donose vanserijske moći kao i materijalnosti sveta | 4.1 – 4.3 |. Pored toga, pažnja se poklanja i misliocu kao izvoru tokova misli, te posledicama, odnosno mogućem uticaju misli na život(e) | 4.4 – 4.6 |. Pored misli Patanđali se naravno bavi i…>> čitaj dalje…→
Ono što poseješ… – Joga sutre | 4.1 – 4.3 |
4.1 Vanserijske moći, koje donosi usredsređenost, stiču se rođenjem, korišćenjem biljaka, recitovanjem mantri i samodisciplinom. 4.2 Oblik rođenja zavisi od sastava materijalnog sveta. 4.3 Postupci i posledice ne određuju oblik rođenja; one su stvar izbora, poput baštovanskog rada. Ono što poseješ… | 4.1 – 4.3 | Patanđali smatra da vanserijske veštine stičemo rođenjem, korišćenjem biljaka,…>> čitaj dalje…→
Moje misli i ja – Joga sutre | 4.4 – 4.6 |
4.4 Tokovima misli upravlja mislilac. 4.5 Tokova je mnogo, ali im je izvor jedan. 4.6 Misli nastale u meditaciji ne ostavljaju trag. Moje misli i ja | 4.4 – 4.6 | U ovom delu se dešava radikalni iskorak, zaokret, prekretnica…. Da tokove misli sada na prvom mestu određuje ego, koji je ranije bio samo jedan…>> čitaj dalje…→
Postupci i posledice – Joga sutre | 4.7 – 4.11 |
4.7 Jogijski postupci nisu ni dobri ni zli, postupci drugih su trojaki. 4.8 Trojaki postupci ostavljaju tragove u podsvesti. 4.9 Veza između upamćenog i podsvesti je večna, bez obzira na razlike u obliku, vremenu i mestu rođenja. 4.10 Veza je večna jer je i čežnja za životom večna. 4.11 Podsvest je plod prožimanja uzroka i…>> čitaj dalje…→
Realnost stvari i misli | 4.12 – 4.17 |
4.12 Prošlost i budućnost postoje. Razlike su vidljive kroz promene osobina. 4.13 Osobine, vidljive ili dubinske, odražavaju sile materijalne prirode. 4.14 Trajna stvarnost suštine vidi se u posebnosti promene. 4.15 Stvarnost stvari i stvarnost pogleda na njih su različite. 4.16 Stvar postoji nezavisno od pogleda, jer šta bi bilo ako bi nekome postala nevidljiva? 4.17…>> čitaj dalje…→
Kome pripadaju misli? | 4.18 – 4.26 |
4.18 Tokovi misli poznati su misliocu, on im je večni gospodar. 4.19 Misli ne mogu sebe objasniti; one su objekti svesti. 4.20 One ne mogu istovremeno biti objekt i imati objekt. 4.21 Ako bi jedna misao bila objekt druge misli, svest bi se bezgranično sužavala, a sećanja zamutila. 4.22 Suštinska spoznaja, trenutna i bez tragova,…>> čitaj dalje…→
Tok misli ka slobodi | 4.27 – 4.28 |
4.27 Na putu prema oslobođenju smetaju nam utisci iz podsvesti. 4.28 I oni se otklanjaju jednako kao i patnje. Tok misli ka slobodi | 4.27 – 4.28 | Ni ovde stvarno ne znam šta da objašnjavam, kada je sve kristalno jasno. Na putu ka slobodi, s vremena na vreme nam iskaču i razne predstave, a…>> čitaj dalje…→
Konačno, sloboda | 4.29 – 4.34 |
4.29 Ko ne čezne za dobrobitima usredređenosti i prihvati razliku, doseže visine večne vrline. 4.30 Tamo nestaju patnja i posledice postupaka. 4.31 Tu se otkriva svako neznanje i beskrajnom znanju malo šta ostaje nedostižno. 4.32 To znanje je kraj niza materijalnih promena jer im je svrha ispunjena. 4.33 Niza koji se razvija kroz vreme i…>> čitaj dalje…→